LEMANA SRDANOVIĆ*
Prosječno jutro većine nas započinje naizgled običnim pokretom – otključavanjem telefona. Jedna aplikacija, pa druga, pa treća – i tako u krug. U nekoliko sekundi, algoritmi već znaju šta ćemo gledati, koga ćemo slušati i koje će nam novosti biti prikazane. Lajkujemo i šerujemo. Skrolujemo, ostavljamo digitalni otisak za sobom bez pretjeranog razmišljanja i brige o tome ko ili šta upravlja našim digitalnim prostorom i kakva prava imamo unutar njega. Dozvoljavamo da sistemi vještačke inteligencije konstruišu naše razmišljanje, oblikuju način na koji komuniciramo, dijelimo podatke o sebi i drugima i prvenstveno formiramo sliku o sebi i svijetu oko nas. Upravo to percipiranje realnosti i svijeta u kom živimo nikada nije bilo lakše uz informacije koje su nam svakodnevno dostupne u svega dva klika. Era vještačke inteligencije otvorila je vrata raznim mogućnostima stvaranja, zarađivanja, učenja i napredovanja u svakom pogledu ali je istovremeno postavila ozbiljna pitanja o digitalnim pravima, bezbjednosti i odgovornom korišćenju tehnologije.
U tom nevidljivom svijetu objava, podataka, algoritama i vještačke inteligencije, konstantno odrasta i boravi savremena generacija mladih ljudi, koji se smatraju najdragocjenijim resursom koje jedno društvo ima. Oni pokreću svijet, donose promjene koje uveliko utiču na naš svakodnevni život i mijenjaju stvari na bolje. Savremeno društvo se suočava sa dinamičnim promjenama koje su nastale kao odgovor na globalizaciju i velika unapređenja na poljima tehnologije i digitalizacije. U to ubrajamo i pojavu niza alata na bazi vještačke inteligencije koji su trenutno u trendu u digitalnom prostoru.
Međutim, postavlja se pitanje da li je digitalni prostor produžetak stvarnog života ili je to u potpunosti jedna nova dimenzija u kojoj se formiraju identitet, stavovi i vrijednosti? Mišljenja su različita. Moje je takvo da digitalni prostor obuhvata i povezuje na poseban način ove dvije perspektive, gdje u jednu ruku i jeste produžetak stvarnog života ali dok istovremeno i stvara noviju stvarnost koja dalje teži ka kreiranju inovativnijeg načina izražavanja, oblikovanja identiteta i generalnog funkcionisanja u modernom društvu.
Pitanje odnosa mladih prema digitalnom svijetu i dobu vještačke inteligencije otvara višeslojnu debatu o slobodi i kontroli. Sloboda da se izrazimo, neograničeno učimo, komuniciramo, povezujemo i stvaramo zajednice bez nekih geografskih okvira, je samo dio pozitivnih strana digitalnog svijeta kojem pripadamo. Ipak, nekad mislim da je osjećaj slobode koji posjedujem dok surfujem internetom i društvenim mrežama samo prividan. Kad uđem u dubiozu svega toga, svakodnevno nam se nameću sofisticirani oblici nadzora i kontrole, od algoritamskih praćenja i ograničavanja, do društvenih normi koje oblikuju naše ponašanje online. Pa se često pitam, gdje je tu sloboda ako se svaki naš korak na internetu bilježi, svaka naša riječ negdje čuva, svaki naš lajk tumači kao želja za „još’’.
Bez obzira na sve to, digitalni svijet je i dalje jako privlačan mladima i smatram da je neophodno učiniti ga prvenstveno bezbjednim mjestom za sve. Mladi moraju biti upoznati sa digitalnim pravima i odgovornostima koje imaju u svijetu vještačke inteligencije i digitalizacije. Prema Deklaraciji o digitalnim pravima koju su potpisali predsjednici Komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća, tehnologija bi trebala koristiti i služiti svim ljudima, te se ne smiju kršiti sigurnost i temeljna prava ljudi. [1] Deklaracija o pravima djece u digitalnom dobu ističe da djeca treba da imaju pravo i na digitalno obrazovanje i opismenjavanje, te razumijevanje načina na koji digitalne platforme funkcionišu.[2]
Jedan od primarnih dokumenata u pogledu zaštite djece i mladih u digitalnom prostoru svakako je definitivno Konvencija o pravima djeteta, kojom se naglašava da svako dijete ima pravo na pristup informacijama, kao i na zaštitu privatnosti.[3] U savremenom kontekstu, možemo donijeti zaključak, da se ova prava odnose i na digitalno okruženje , što bi dalje značilo da djeca i mladi trebaju imati siguran pristup internetu i zaštitu od zloupotrebe, nasilja i eksploatacije u onlajn prostoru. Komitet Ujedinjenih nacija za prava djeteta je dodatno razradio ovu temu kroz Opšti komentar br.25, koji se inače bavi pravima djece u digitalnom okruženju. Zanimljivo je da se u ovom dokumentu naglašavaju pozitivni uticaji tehnologije u pogledu obrazovanja, učenja, društvenog angažmana djece i mladih – ali, samo ako se koriste u sigurnom i odgovornom okruženju. Ovim se dokumentom države pozivaju na razvijanje politika koje će istovremeno omogućiti djeci pristup digitalnim tehnologijama i osigurati njihovu zaštitu od rizika kao što su nasilje na internetu, manipulacije podacima i bilo kakve eksploatacije. [4]
Koliko su i da li su uopšte ovakve politike uspješne u našem okruženju ne znam, ali znam da je primjera radi, onlajn nasilje veliki problem sa kojim se mladi iz naše države redovno suočavaju. Kao odgovor na to, smatram da se mladi moraju edukovati o pravilnoj upotrebi digitalnog svijeta koji im se nudi, i potrebno je generalno raditi na podizanju odgovornosti i prema sebi i drugima u pogledu upotrebe digitalnih alata. Posebno ako se uzme u obzir da mladi nijesu samo pasivni korisnici tehnologije. Oni su i aktivni stvaraoci i kritičari. Njihova uloga prevazilazi puko konzumiranje – oni su ti koji oblikuju digitalnu kulturu i postavljaju pitanja o etičkoj upotrebi svih alata koji im se nude. Upravo se ovakav pristup naglašava u novijim međunarodnim inicijativama, gdje se mladi doživljavaju kao glavni pokretač promjena na polju digitalizacije i prava u digitalnom svijetu.
U eri digitalnih prava posebno je bitno osigurati da mladi imaju slobodan i siguran pristup informacijama, ali i zaštitu svoje privatnosti i ličnih podataka. Važno je da društvo, obrazovne institucije i porodice zajedno rade na razvijanju digitalne pismenosti kod mladih ljudi, kako bi oni postali svjesniji svojih prava ali i odgovornosti koje imaju u digitalnom prostoru. Samo tako mogu aktivno i odgovorno doprinositi savremenom digitalnom društvu.
Esej je nagrađen drugom nagradom u okviru Konkursa za najbolji studentski esej „Mladi u eri digitalnih prava i vještačke inteligencije“, koji je organizovala Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Konkurs je dio aktivnosti koje Alumni akademija sprovodi u okviru projekta „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji je podržan u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: Crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Crne Gore.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i ne odražava nužno stavove CGO-a, SHARE-a, AMU-a, Evropske unije ili Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Literatura
- Shaping Europes Digital Future, ”European Digital Rights and Principles” , jun, 2025. Dostupno na: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/digital-principles
- Rights Foundation, ”The International Declaration on the Human Rights of Children in the Digital Age”, 2023.
Dostupno na: https://www.thechildrensdeclaration.org/
- United Nations, ”Convention on the Rights of the Child”,
Dostupno na: https://www.ohchr.org/en/instruments-mechanisms/instruments/convention-rights-child
- Council of Europe, ”Guidelines to Respect, Protect and Fulfil the Rights of the Child in the Digital Environment”, 2018.
Dostupno na : https://rm.coe.int/guidelines-to-respect-protect-and-fulfil-the-rights-of-the-child-in-t/16808d881a
* Studentkinja druge godine master studija na Univerzitet Donja Gorica – Filološki fakultet
email adresa: lemana.srdan@gmail.com
[1]Shaping Europes Digital Future, ”European Digital Rights and Principles” , jun, 2025. Dostupno na: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/policies/digital-principles
[2] Rights Foundation, ”The International Declaration on the Human Rights of Children in the Digital Age”, 2023. Dostupno na: https://www.thechildrensdeclaration.org/
[3] United Nations, ”Convention on the Rights of the Child”, Dostupno na: https://www.ohchr.org/en/instruments-mechanisms/instruments/convention-rights-child
[4] Council of Europe, ”Guidelines to Respect, Protect and Fulfil the Rights of the Child in the Digital Environment”, 2018. Dostupno na : https://rm.coe.int/guidelines-to-respect-protect-and-fulfil-the-rights-of-the-child-in-t/16808d881a