{"id":4023,"date":"2026-07-24T21:09:47","date_gmt":"2026-07-24T21:09:47","guid":{"rendered":"https:\/\/alumnipf.me\/?p=4023"},"modified":"2026-07-24T21:10:38","modified_gmt":"2026-07-24T21:10:38","slug":"sta-ostaje-ljudsko-u-doba-vjestacke-inteligencije-granice-algoritamskog-odlucivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/sta-ostaje-ljudsko-u-doba-vjestacke-inteligencije-granice-algoritamskog-odlucivanja\/","title":{"rendered":"\u0160ta ostaje ljudsko u doba vje\u0161ta\u010dke inteligencije? Granice algoritamskog odlu\u010divanja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: dr Sanja Grbovi\u0107<\/strong>, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore<\/em>
<\/p>\n\n\n\n

Razvoj vje\u0161ta\u010dke inteligencije potvr\u0111uje da savremene tehnologije nijesu neutralni instrumenti. One ne preoblikuju samo na\u010din na koji ljudi rade i obavljaju svakodnevne aktivnosti, ve\u0107 uti\u010du i na procese odlu\u010divanja, raspodjelu dru\u0161tvene mo\u0107i i pristup informacijama. Zbog toga se pitanje vje\u0161ta\u010dke inteligencije ne mo\u017ee svesti na razmatranje njene tehni\u010dke efikasnosti, tr\u017ei\u0161ne konkurentnosti ili dinamike inovacija, ve\u0107 zahtijeva istovremeno eti\u010dko i pravno razmatranje.<\/p>\n\n\n\n

Iz potrebe da se tehnolo\u0161ki razvoj usmjeri prema univerzalnim vrijednostima nastao je Rimski poziv za etiku vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Dokument je potpisan 28. februara 2020. godine, u Rimu, na kongresu \u201eRenAIssance- Za vje\u0161ta\u010dku inteligenciju usmjerenu na \u010dovjeka\u201c, u organizaciji Pontifikalne akademije za \u017eivot. Me\u0111u prvim potpisnicima bili su nadbiskup Vin\u010denco Palja, predsjednik kompanije Microsoft Bred Smit, potpredsjednik IBM-a D\u017eon Keli III, generalni direktor FAO-a \u0106u Dongju i italijanska ministarka za tehnolo\u0161ke inovacije Paola Pizano. Poziv su kasnije u januaru 2023. podr\u017eali i glavni rabin Eliezer Simha Vajz i \u0161eik Abdalah bin Bajah, dok su u Hiro\u0161imi 2024. godine pristupili i predstavnici ostalih svjetskih religija. Time je inicijativa dobila karakter \u0161irokog me\u0111ureligijskog i me\u0111usektorskog konsenzusa o tome da razvoj vje\u0161ta\u010dke inteligencije mora slu\u017eiti ljudskom dostojanstvu i op\u0161tem dobru.<\/p>\n\n\n\n

Poseban zna\u010daj Rimskog poziva proizlazi iz raznovrsnosti dru\u0161tvenih, kulturnih i vrijednosnih perspektiva koje okuplja. Prema podacima Pew Research Center-a, vi\u0161e od tri \u010detvrtine svjetske populacije identifikuje se sa nekom religijskom tradicijom. Istovremeno, Rimski poziv dobio je podr\u0161ku predstavnika jedanaest svjetskih religija, kao i aktera iz tehnolo\u0161kog sektora, me\u0111unarodnih organizacija i dr\u017eavnih institucija. Time je ova inicijativa prevazi\u0161la po\u010detni institucionalni okvir u kojem je nastala i razvila se u globalnu platformu za dijalog o eti\u010dkom upravljanju vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom. Njena reprezentativnost ne proizlazi iz formalnog zastupanja ve\u0107ine svjetskog stanovni\u0161tva, ve\u0107 iz sposobnosti da pove\u017ee razli\u010dite religijske, kulturne i institucionalne perspektive oko zajedni\u010dkih principa ljudskog dostojanstva, odgovornosti i op\u0161teg dobra.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj Rimskog poziva prevazilazi religijski kontekst. Dokument polazi od stava da vje\u0161ta\u010dka inteligencija ima moralne, dru\u0161tvene, antropolo\u0161ke i ekolo\u0161ke posljedice, jer algoritamski sistemi uti\u010du na komunikaciju, procjenu informacija i dru\u0161tveno u\u010de\u0161\u0107e. Eti\u010dka pitanja zato se ne mogu razmatrati tek nakon uvo\u0111enja tehnologije u upotrebu, ve\u0107 moraju biti ugra\u0111ena u njeno oblikovanje, razvoj i primjenu. Ovaj pristup naziva se \u201ealgoretika\u201c. Njegova svrha nije da algoritmima pripi\u0161e moralnu sposobnost, ve\u0107 da eti\u010dke vrijednosti preto\u010di u jasne obaveze za one koji tehnologiju razvijaju, uvode i koriste.<\/p>\n\n\n\n

U sredi\u0161tu tog pristupa nalazi se ljudsko dostojanstvo. Tehni\u010dki efikasan sistem mo\u017ee istovremeno biti dru\u0161tveno neprihvatljiv: mo\u017ee brzo obraditi veliki broj podataka, a proizvesti diskriminatorne posljedice; mo\u017ee personalizovati uslugu, a istovremeno zahtijevati nesrazmjernu obradu podataka o li\u010dnosti. Zato se kvalitet vje\u0161ta\u010dke inteligencije ne mo\u017ee procjenjivati samo prema brzini, preciznosti i ekonomskoj isplativosti.<\/p>\n\n\n\n

Rimski poziv utvr\u0111uje \u0161est principa odgovorne vje\u0161ta\u010dke inteligencije: transparentnost, uklju\u010divost, odgovornost, nepristrasnost, pouzdanost, bezbjednost i za\u0161titu privatnosti. Transparentnost zahtijeva da osoba zna kada se o njoj odlu\u010duje uz pomo\u0107 algoritamskog sistema i da mo\u017ee razumjeti osnovu takve odluke. Uklju\u010divost podrazumijeva da koristi tehnolo\u0161kog razvoja ne budu rezervisane samo za digitalno pismene i dru\u0161tveno privilegovane. Odgovornost zna\u010di da institucije ne mogu sopstvene odluke pripisati \u201esistemu\u201c, dok nepristrasnost zahtijeva spre\u010davanje pretvaranja istorijskih i dru\u0161tvenih nejednakosti u automatizovanu diskriminaciju. Pouzdanost, bezbjednost i privatnost nala\u017eu da sistemi budu stabilni, provjerljivi i ograni\u010deni jasnim pravilima o obradi podataka.<\/p>\n\n\n\n

Zajedni\u010dka osnova ovih principa jeste razlika izme\u0111u numeri\u010dkih vrijednosti koje algoritam obra\u0111uje i moralnih vrijednosti koje pripadaju ljudskoj sferi. Algoritamski sistem mo\u017ee prepoznati obrazac i izra\u010dunati vjerovatno\u0107u, ali ne mo\u017ee samostalno utvrditi \u0161ta je pravi\u010dno, dostojanstveno ili u op\u0161tem interesu. Takva procjena ostaje u domenu ljudskog rasu\u0111ivanja i institucionalne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, najve\u0107e ograni\u010denje Rimskog poziva jeste njegov neobavezuju\u0107i karakter. On mo\u017ee usmjeravati globalni dijalog, ali ne mo\u017ee sam obezbijediti pravnu za\u0161titu. Dr\u017eave i me\u0111unarodne organizacije odre\u0111uju uslove primjene AI sistema, naro\u010dito u zdravstvu, obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, javnoj upravi i pravosu\u0111u. Normativni okviri Evropske unije, UNESCO-a i Savjeta Evrope potvr\u0111uju da etika i regulacija nijesu prepreke inovacijama, ve\u0107 uslov njihovog dru\u0161tvenog legitimiteta. U visokorizi\u010dnim oblastima nije dovoljno da sistem bude funkcionalan. On mora biti zakonit, obja\u0161njiv, nediskriminatoran i podlo\u017ean djelotvornoj ljudskoj kontroli.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee unaprijediti javne usluge, ali i produbiti nejednakosti, oslabiti privatnost i koncentrisati mo\u0107. Koji \u0107e pravac prevagnuti ne zavisi od tehnologije same po sebi, ve\u0107 od institucija i pravila kojima se njen razvoj usmjerava. Stoga centralno pitanje vi\u0161e nije samo \u0161ta vje\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee da u\u010dini, ve\u0107 \u0161ta joj dru\u0161tvo smije povjeriti, pod kojim uslovima i uz \u010diju odgovornost. Kona\u010dne vrijednosne odluke ne mogu biti prepu\u0161tene algoritmima, ve\u0107 moraju ostati u domenu ljudskog odlu\u010divanja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Autorski tekst je nastao u okviru projekta \u201cPravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni \u0161tit\u201d, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, a koji je podr\u017ean kroz program \u201eZa\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit (MDS)\u201d, koji sprovodi Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama. Sadr\u017eaj ovog teksta isklju\u010diva je odgovornost Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, SHARE-a, AMU-a, Evropske unije ili Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: dr Sanja Grbovi\u0107, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Razvoj vje\u0161ta\u010dke inteligencije potvr\u0111uje da savremene tehnologije<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":4024,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[179,193,217,196,216],"class_list":["post-4023","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-alumni","tag-digitalni-stit","tag-granice-algoritamskog-odlucivanja","tag-pravni-fakultet","tag-sanja-grbovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4023"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4028,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4023\/revisions\/4028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4024"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}