{"id":3976,"date":"2026-04-27T10:57:55","date_gmt":"2026-04-27T10:57:55","guid":{"rendered":"https:\/\/alumnipf.me\/?p=3976"},"modified":"2026-05-26T08:47:20","modified_gmt":"2026-05-26T08:47:20","slug":"generacija-algoritma-odrastanje-u-eri-vjestacke-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/generacija-algoritma-odrastanje-u-eri-vjestacke-inteligencije\/","title":{"rendered":"Generacija algoritma: odrastanje u eri vje\u0161ta\u010dke inteligencije"},"content":{"rendered":"

LARA ALIGRUDI\u0106*<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izum vje\u0161ta\u010dke inteligencije isprva je djelovao kao ostvarenje sna. E-mail koji mo\u017ee sam da se napi\u0161e, algoritmi koji na dru\u0161tvenim mre\u017eama plasiraju isklju\u010divo sadr\u017eaj koji nas interesuje, pametni chatbot koji nudi odgovor na svako na\u0161e pitanje \u2013 \u0161ta se problemati\u010dno mo\u017ee kriti iza toga? Ipak, pored \u010dinjenice da je AI kao tehnologija nedovoljno istra\u017eena i \u010desto netransparentna u svojoj primjeni, njena zastupljenost u svakodnevnom \u017eivotu nosi odre\u0111ene rizike, posebno kada su u pitanju bezbjednost li\u010dnih podataka, oblikovanje percepije na\u0161e realnosti i uticaj na mentalni i kognitivni razvoj kod mladih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Danas gotovo da ne postoji osoba koja nije upoznata sa konceptom vje\u0161ta\u010dke inteligencije, koja se defini\u0161e kao automatizacija aktivnosti asociranih sa ljudskim mi\u0161ljenjem, poput dono\u0161enja odluka, u\u010denja i rje\u0161avanja problema. Prostije re\u010deno, AI je studija o tome kako nau\u010diti kompjutere da rade stvari koje, u ovom momentu, ljudi rade bolje. Me\u0111utim, znanje o vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji koje op\u0161ta javnost posjeduje se naj\u010de\u0161\u0107e na tome zaustavlja; to je samo \u201evrh ledenog brijega\u201c, ispod kojeg se krije neophodno znanje o kompleksnosti, efektima i rizicima AI-a kojima je dru\u0161tvo izlo\u017eeno kroz njegovu primjenu. Od svih slojeva dru\u0161tva, najranjiviju kategoriju \u010dine mladi ljudi. Njihov proces razvijanja i formiranja li\u010dnosti, u kombinaciji sa njihovim te\u0161kim oslanjanjem na upotrebu digitalnih platformi, dovodi ih do ta\u010dke gdje je od ogromne va\u017enosti da usklade svoju digitalnu pismenost i poznavanje svojih digitalnih prava.<\/p>\n\n\n\n

U svojoj definiciji, digitalna prava obuhvataju fundamentalna ljudska prava primijenjena na digitalno doba, koje obezbije\u0111uju svim individualnim osobama da pristupaju, koriste, stvaraju i objavljuju u digitalnim medijima, kao i da bezbjedno pristupaju ra\u010dunarima i mre\u017eama. Data prava pokrivaju onlajn privatnost, za\u0161titu podataka, slobodu izraza i pristup informacijama, \u0161tite\u0107i korisnike od nadzora i neodobrenog dijeljenja li\u010dnih podataka. Me\u0111utim, ro\u0111enje digitalnog svijeta \u010dija je osnovna jedinica algoritam, dovelo je u pitanje koliko se ta ista prava mogu ispo\u0161tovati. Krivica u tome djelimi\u010dno le\u017ei u nedostatku transparentnosti kompanija koje su vlasnici dru\u0161tvenih mre\u017ea i AI platformi. U osnovi, javnosti je dozvoljeno da razumije bazi\u010dni koncept AI-a, ali ne uvijek i na\u010din i svrhu primjene algoritama. S obzirom da se radi o lukrativnom biznisu sa ulaganjima od vi\u0161e stotina milijardi dolara, AI se zbog svoje vrijednosti, ali i novine na tr\u017ei\u0161tu, vrlo lako mo\u017ee eksploatisati, posebno jer jo\u0161 uvijek nije dovoljno zakonski regulisan. S obzirom na to da je osnovna funkcija algoritama prikupljanje li\u010dnih podataka, dati podaci mogu da budu zloupotrijebljeni u svhe tu\u0111eg profita, na na\u010din \u0161to se svaki klik, odabir i preferenca korisnika skladi\u0161te i eventualno prodaju. Na taj na\u010din kompanije mogu da upotrebom AI-a monetizuju podatke, ili ih koriste u razli\u010dite svrhe iz kojih se mo\u017ee izvu\u0107i isklju\u010divo njihova li\u010dna korist. Upravo zbog takvog nejasnog rada algoritama u okviru razli\u010ditih platformi se li\u010dni podaci mogu prona\u0107i ugro\u017eenim. Zato je neophodno da se kroz razli\u010dite regulative jasno defini\u0161u digitalna prava na na\u010din da se podaci korisnika za\u0161tite, da se usklade sa trenutnom primjenom vje\u0161ta\u010dke inteligencije i da se promovi\u0161u na na\u010din da se javnost razumije kako da ostvari bezbjednost svojih podataka na Internetu.<\/p>\n\n\n\n

Druga stavka koja se name\u0107e u vremenu kada je velika porcija na\u0161ih \u017eivota prene\u0161ena u digitalnu sferu jeste na\u010din na koji algoritmi oblikuju i uti\u010du na na\u0161u realnost. Prosje\u010dna osoba provodi po nekoliko sati dnevno u online prostorima. Mlade osobe provode i do dva puta vi\u0161e vremena online, pri \u010demu su u globalu nesvjesni rizika koji boravak na tim platformama donosi. Nije upitno da je masovna zastupljenost i upotreba AI-a zauvijek promijenila svijet, \u0161to i nastavlja da \u010dini, svakodnevno vr\u0161e\u0107i izmjene u svim \u017eivotnim sferama ljudske egzistencije. Me\u0111utim, uprkos svim benefitima, u svojoj mo\u0107i da nam filtrira i olak\u0161a realnost, vje\u0161ta\u010dka inteligencija njom mo\u017ee i da manipuli\u0161e. O ovom fenomenu govorio je Eli Parizer u svojoj knjizi The Filter Bubble<\/em>, u kojoj je predstavio hipotezu o \u201efiltriranom mjehuru\u201c \u2013 stanju intelektualne izolacije koje nastaje kao posljedica personalizovanih pretraga i algoritamskih preporuka. Algoritamske preporuke dobijaju se na osnovu pre\u0111a\u0161nje istorije online aktivnosti korisnika, i za posljedicu, korisnici se distanciraju od informacija suprotnih njihovim pretragama i stavovima. Na taj na\u010din stvara se kulturni ili ideolo\u0161ki mjehur, koji ograni\u010dava i prilago\u0111ava \u201erealnost\u201c u kojoj korisnik \u017eivi. Ono \u0161to predstavlja opasnost jesu algoritmi koji su djelimi\u010dno transparentni, zbog \u010dega ne postoji uvijek potpun uvid u to za\u0161to nam je neki sadr\u017eaj plasiran, poput Googlovih personalizovanih rezultata pretrage i personalizovanog \u201enewsfeed-a\u201c na Facebook-u. Kao jedan od najboljih primjera ovog fenomena jesu predsjedni\u010dki izbori u SAD-u 2016. godine, gdje se smatra da su u marketin\u0161kim kampanjama ogroman doprinos dale dru\u0161tvene mre\u017ee poput Facebook-a i Twitter-a, upravo svojim algoritmima za plasiranje sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna instanca kako vje\u0161ta\u010dka inteligencija mijenja na\u0161u realnost jesu upravo pomenute la\u017ene vijesti i informacije. Generativni AI, koji dominira u svojoj upotrebi u posljednjih par godina, omogu\u0107io je bilo kojoj osobi koja mu ima pristup da kreira fotografije i video sadr\u017eaje koji su la\u017eni i neutemeljeni u realnosti. Postojanje takvog sadr\u017eaja, \u010dija se vjerodostojnost ponekad te\u0161ko mo\u017ee provjeriti, ote\u017eava diferenciranje izme\u0111u stvarnih i la\u017enih podataka, \u010dime se poja\u010dava efekat eho komore koja mo\u017ee nastati kao posljedica filtriranog mjehura.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, jasno je da algoritmi i vje\u0161ta\u010dka inteligencija mogu da uti\u010du na na\u0161e politi\u010dke, dru\u0161tvene, karijerne, konzumeristi\u010dke, ali i li\u010dne odluke, i da nas oblikuju na dubljem nivou \u2013 na\u0161i snovi, ideali, moralna na\u010dela, posebno kod mladih ljudi koji su najranjiviji jer su u stadijumu razvoja istih, mogu biti oblikovani kroz sadr\u017eaj koji konzumiramo. Problem nastaje u nedostatku transparentnosti, mogu\u0107nosti da nas algoritam \u201enahrani\u201c la\u017enim vijestima, dezinformacijama, primjerima pona\u0161anja koji nisu u skladu sa op\u0161teprihva\u0107enim eti\u010dkim na\u010delima. Generacije koje odrastaju uz Internet tehnologije odrastaju bez adekvatne za\u0161tite i razumijevanja kakve posljedice ima Internet oblikovan algoritmom. Zbog toga je potrebno preuzeti adekvatne mjere; sa jedne strane, neophodno je u\u010dvrstiti njihovu digitalnu pismenost, \u0161to se mo\u017ee ostvariti kroz njeno uvo\u0111enje u sastavni dio obrazovnog programa. To je na\u010din da se mladi nau\u010de osnovama upotrebe savremenih tehnologija, ali i njenim rizicima i opasnostima. Sa druge strane, potrebno je zakonski regulisati rad svih platformi koje koriste AI. Ve\u0107a otvorenost o tome na \u0161ta se algoritmi primjenjuju, jasnije obja\u0161njeno funkcionisanje platformi i provjera da li je njihov rad uskla\u0111en sa digitalnim pravima korisnika moraju biti zakonski obavezni za sve tehnolo\u0161ke kompanije.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, najizazovnijim dijelom upotrebe AI-a mo\u017ee se smatrati efekat koji ima na razvoj kognitivnih i mentalnih sposobnosti kod mladih ljudi. Sve \u010de\u0161\u0107a upotreba AI alatki za ispunjavanje razli\u010ditih zadataka kod omladine dovodi do specifi\u010dnih efekata. U razli\u010ditim studijama, dobijeni su i razli\u010diti zaklju\u010dci; AI mo\u017ee da smanji sposobnost kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kroz takozvano \u201ecognitive offloading\u201c, gdje ljudi zavise od tehnologije da izvr\u0161e odre\u0111ene mentalne zadatke umjesto da ih sami rije\u0161e svojim mi\u0161ljenjem, \u010dime se oslabljuju metakognitivne sposobnosti kod mladih ljudi. U drugoj studiji ra\u0111enoj sa studentima, prona\u0111eno je da upotreba AI-a dovodi do oslabljenja memorije i dubljeg razumijevanja predmeta koji se izu\u010dava. U tre\u0107oj studiji, ustanovljeno je da AI mo\u017ee uticati na kreativnost i uklju\u010denje kognitivnog napora pri izradi zadatka. I dok AI mo\u017ee uveliko olak\u0161ati odre\u0111eni posao, i u\u010diniti mladu osobu vi\u0161e efikasnom na na\u010din \u0161to \u0107e joj ponuditi rje\u0161enje i sa\u010duvati vrijeme, jasno je da je neophodno da mladi ljudi pristupaju AI alatkama sa oprezom i u mjeri koja ne\u0107e ostaviti ozbiljne posljedice na njihov kognitivni i mentalni razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj, sve od navedenih stavki dovode do jednog konkretnog zaklju\u010dka \u2013 neophodno je novo dodefinisanje digitalnih prava, i upoznavanje \u0161ire javnosti sa istim, pri \u010demu akcenat treba biti stavljen na mlade ljude. Era digitalnih prava u kojoj \u017eivimo zahtijeva konstantni monitoring i njihovo a\u017euriranje kako bi mogla da bude u korak sa razvojem tehnologije. Kreiranje algoritama kao nevidljivih regulatora informacija tako\u0111e podrazumijeva i poznavanje njihove upotrebe i pona\u0161anja, koje je klju\u010dno za o\u010duvanje na\u0161ih prava i autonomije. Jasno je jedno; budu\u0107nost mladih ljudi bi\u0107e pra\u0107ena rapidnim i neizbje\u017enim razvojem vje\u0161ta\u010dke inteligencije, ali da bi bila prosperitetna, potrebna je \u010dvrsta regulacija izuma algoritama.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Esej je nagra\u0111en tre\u0107om nagradom<\/strong> u okviru Konkursa za najbolji studentski esej \u201eMladi u eri digitalnih prava i vje\u0161ta\u010dke inteligencije\u201c<\/strong>, koji je organizovala Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.<\/strong> Konkurs je dio aktivnosti koje Alumni akademija sprovodi u okviru projekta \u201ePravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni \u0161tit\u201c, koji je podr\u017ean u okviru programa \u201eZa\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit (MDS)\u201d, koji sprovodi Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Crne Gore.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj ovog teksta isklju\u010diva je odgovornost Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, SHARE-a, AMU-a, Evropske unije ili Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
<\/em><\/p>\n\n\n\n

*Lara Aligrudi\u0107 je studentkinja II godine Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta Univerziteta Crne Gore – smjer Ra\u010dunarstvo i informacione tehnologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Literatura<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ilachinski, A. (2020). Artificial Intelligence: Emerging themes, issues, and narratives<\/em>. CNA.
https:\/\/www.cna.org\/reports\/2020\/11\/DOP-2020-U-028073-Final.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n

Hutt, R. (2015, November 13). What are your digital rights?<\/em> World Economic Forum.
https:\/\/www.weforum.org\/stories\/2015\/11\/what-are-your-digital-rights-explainer\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Baer, D. (2016, November 9). The \u201cFilter Bubble\u201d explains why Trump won and you didn\u2019t see it coming<\/em>. The Cut.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Rao, S. (2025). The impact of artificial intelligence tools on human cognitive abilities: A comprehensive review. Innovapath, 1(10). https:\/\/doi.org\/10.63501\/hsdq5611

AI and education study. (n.d.). Journal of Higher Education Theory and Practice. https:\/\/www.articlegateway.com\/index.php\/JHETP\/article\/view\/7563

Alter, C. (2025). How AI like ChatGPT is changing learning in schools. TIME. https:\/\/time.com\/7295195\/ai-chatgpt-google-learning-school\/<\/p>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

LARA ALIGRUDI\u0106* Izum vje\u0161ta\u010dke inteligencije isprva je djelovao kao ostvarenje sna. E-mail koji mo\u017ee sam da se napi\u0161e, algoritmi koji<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":3970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[191],"tags":[179,187,193,206,203,208,196,209],"class_list":["post-3976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne","tag-alumni","tag-alumni-akademija","tag-digitalni-stit","tag-nagrada","tag-najbolji-esej","tag-pmf","tag-pravni-fakultet","tag-univerzitet-crne-gore"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3976"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4007,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3976\/revisions\/4007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}