{"id":3968,"date":"2026-04-27T10:49:08","date_gmt":"2026-04-27T10:49:08","guid":{"rendered":"https:\/\/alumnipf.me\/?p=3968"},"modified":"2026-04-27T11:01:11","modified_gmt":"2026-04-27T11:01:11","slug":"mladi-u-eri-digitalnih-prava-i-vjestacke-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/mladi-u-eri-digitalnih-prava-i-vjestacke-inteligencije\/","title":{"rendered":"Mladi u eri digitalnih prava i vje\u0161ta\u010dke inteligencije"},"content":{"rendered":"\n

KSENIJA PERUNOVI\u0106<\/strong>[1]<\/strong><\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eNau\u010dno – tehni\u010dki progres ima dva lica: mo\u017ee da bude blagodet, ali i prokletstvo, i samo od \u010doveka zavisi kojim \u0107e pravcem krenuti”<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jozef F. Vajnceker<\/em><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ukoliko bi u okviru hronolo\u0161ke paradigme, cjelokupnu istoriju Zemlje objedinili u 24 \u010dasa, proces planetarne geneze bio bi smje\u0161ten u ranim jutarnjim \u010dasovima, dok bi se \u010dovjek pojavio u poslednjem kvartalu tog vremenskog kontinuuma. Cjelokupna civilizacija, od prvih epoha i gradova pa sve do industrijske revolucije, trajala bi svega nekoliko sekundi. Gdje je u svemu tome digitalna revolucija? Kakav je stvarni uticaj digitalne revolucije na dru\u0161tvenu strukturu? Da li je \u010dovjek, kao kognitivno bi\u0107e, u mogu\u0107nosti da razvije dovoljno sna\u017ene eti\u010dke i pravne mehanizme<\/a> u umre\u017eenom dru\u0161tvo, kako je dana\u0161nje nazvao Manuel Kastels? Samo su neka od pitanja koja \u0107e biti predmet diskusije u daljem radu.<\/p>\n\n\n\n

U poslednjem i neprimjetnom fragmentu sekunde ovaj treptaj digitalne revolucije, izazvao je radikalniju transformaciju prije nego milenijumi koji su mu prethodili. \u201eUro\u0111eni digitalci\u201c, kako je generaciju Z nazvao Prensky[2]<\/a>, sposobni su jako brzo primati i sistematizovati informacije, ali i iziskivati pojednostavljen pristup istim.[3]<\/a>Na\u0161e djetinjstvo jo\u0161 je imalo otiske analognog \u017eivota koji implicira sporiji ritam i autenti\u010dno iskustvo. Odrasli smo dovoljno rano da nam digitalne tehnologije budu op\u0161teprihva\u0107ene. ,,Obilje informacija koje je zahvaljuju\u0107i internetu postalodostupnosvima\u010dini savremenog pojedinca, ali i dru\u0161tvo u cjelini, zavisnim od informacionih tehnologija koje skra\u0107uju vrijeme u \u201esticanju\u201c znanja, ali s druge strane prave konfuziju, bez jasne granice i otklona va\u017enog od neva\u017enog, razlike izme\u0111u istine i kvaziistine\u201c[4]<\/a>. Uporedo sa tim, vje\u0161ta\u010dka inteligencija biva latentna infrastruktura na\u0161e svakodnevice. Savremeno dru\u0161tvo karakteri\u0161e hiperprodukcija informacija, razli\u010dite vrijednosti, pa je pojedinac suo\u010den sa izazovom selekcije i kriti\u010dkog promi\u0161ljanja. Drugim rije\u010dima, nije dovoljno znati slu\u017eiti se digitalnim alatima ve\u0107 poznavati cilj i predvidjeti dugoro\u010dne posljedice koje mogu proiza\u0107i njihovom upotrebom. U praksi, to iziskuje da je za u\u010denika ili studenta, relevantno poznavanje odgovora na osnovna pitanja poput: \u201eKo je izvor informacija?\u201c, \u201eDa li je sadr\u017eaj manipulativnog karaktera?\u201c, \u201eKo ima interes od date poruke?\u201c. U knjizi \u201eGlobani ekran \u2013 od filma do smartfona (2013), autori \u017d. Lipovetcki i \u017d. Seroa, uo\u010davaju da savremena medijska stvarnost postepeno transformi\u0161e pojedinca u homo ecranus-a.[5]<\/a>U nau\u010dnom diskursu, vje\u0161ta\u010dka inteligencija se mo\u017ee posmatrati kao ambivalentan fenomen, koji istovremeno inicira koristi ali i odre\u0111ene rizike. Kao koristi isti\u010demo: pove\u0107anje kvaliteta \u017eivota, podizanje efikasnoti i konkurentnosti preduze\u0107a, unaprije\u0111enje nivoa javnih usluga, dok prijetnje jesu: utvr\u0111ivanje odgovornosti za eventualno prouzrokovane \u0161tete, uticaj na radna mjesta, povredu autorskih prava, sigurnosti.[6]<\/a>\u201eKontinuirano se nagla\u0161ava va\u017enost podizanja javne svijesti i razumijevanja AI tehnologija te potreba za podizanjem digitalnih vje\u0161tina i medijske pismenosti kako bi se osiguralo sudjelovanje svih \u010dlanova dru\u0161tva u dono\u0161enju informiranih odluka o kori\u0161tenju i za\u0161titi od nedopu\u0161tenog utjecaja AI-ja\u201d[7]<\/a>. Izostanak kriti\u010dke evaluacije rezultira visokim stepenom ranjivosti mla\u0111e populacije, \u0161to je i najslo\u017eenija faza procesa medijske pismenosti zajedno sa dru\u0161tvenom odgovorno\u0161\u0107u.[8]<\/a> Vje\u0161ta\u010dka inteligencija pru\u017ea benefite, naro\u010dito u kontekstu pristupa informacija i pobolj\u0161anja efikasnosti. Kada je rije\u010d o obrazovnom sistemu Crne Gore, u poslednjih 10 godina, do\u0161lo je redefinisanja uloge u\u010denika i nastavnika u nastavnom procesu. Tako da je poseban akcenat na ulozi u\u010denika kao aktivnog u\u010desnika nastavnog procesa i uloge nastavnika kao organizatora i motivatora. Ministarstvo obrazovanja Crne Gore je 2025. godine objavilo plan implementacije tehnolo\u0161kih inovacija u obrazovanju.[9]<\/a> Ali, koristi ne smiju postati paravan za potencijalne rizike. Prvi rizik je epistemolo\u0161ke prirode: mladi mogu usvojiti naviku kognitivne pasivizacije, kada se odgovori usvajaju mehani\u010dki. Iz toga proizilazi promi\u0161ljanje kako se dana\u0161nje u\u010denje ,,svodi na pretragu, kopiranje i lepljenje umesto na udubljivanje, razmatranje, promi\u0161ljanje. Razmi\u0161ljanje postaje hobi, odmor za one koji mogu da kupe vrijeme, a ne praksa koja \u010doveka povezuje sa duhom ili svrhom\u201d[10]<\/a>. Druga su mi\u0161ljenja kako vje\u0161ta\u010dka inteligencija, u sferi obrazovanja, mo\u017ee biti korisna u\u010denicima koji imaju druga\u010dije stilove u\u010denja, ali i doprinijeti individualizovanim metodama u\u010denja. Drugi rizik je socijalni: algoritmi ne samo da naru\u0161avaju trenutni dijalog, ve\u0107 dugoro\u010dno podrivaju dru\u0161tvenu koheziju dovode\u0107i do erozije kulture. ,,Pla\u0161imo se rizika i razo\u010daranja koja sa sobom nosi odnos sa drugim ljudima. O\u010dekujemo vi\u0161e od tehnologije, a manje jedni od drugih\u201d[11]<\/a>. Tre\u0107a grupa rizika ima psiholo\u0161ku dimenziju, kada imperativ digitalne validacije mo\u017ee dodatno naru\u0161iti samopouzdanje i mentalnu stabilnost. Analize podataka pokazuju da je intezitet digitalnog okru\u017eenja u Crnoj Gori visok. Institut Damar je sproveo istra\u017eivanje, kako bi ispitao percepciju crnogorske javnosti o vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji. Rezultati ankete iz decembra 2023. (n=1004), otkrivaju da je 59,1% gra\u0111ana upoznata sa pojmom vje\u0161ta\u010dke inteligencije.[12]<\/a> Ovaj pozitivan rezultat upu\u0107uje da crnogorsko dru\u0161tvo prati globalne tehnolo\u0161ke trendove koji su klju\u010dni za dalju transformaciju. U vezi sa tim, priroritet bi trebao biti nagla\u0161avanje va\u017enosti tzv. human-centered Al modela \u2013 tehnologija je tu da slu\u017ei \u010dovjeku. ,,Pristup usmjeren na \u010dovjeka smanji\u0107e tehnologije van kontrole, smanjiti strahove od nezaposlenosti koje izazivaju roboti i pru\u017eiti korisnicima nagra\u0111uju\u0107i osje\u0107aj majstorstva i postignu\u0107a\u2019\u2019[13]<\/a>. Dok su jaka lozinka i za\u0161tita naloga osnovna mjera za\u0161tite, digitalni prostor nosi sa sobom daleko kompleksije prijetnje sa kojima se mladi suo\u010davaju, od kra\u0111e identiteta, digitalnog nasilja do finansijskih prevara i zloupotrebe li\u010dnih podataka. Prema podacima Unicefa, svaka tre\u0107a mlada osoba izjavljuje da je bila \u017ertva online nasilja (cyberbulling), \u0161to je dovelo do visokog stepena apsentizma.[14]<\/a> Iako je rije\u010d o ne\u0161to starijem istra\u017eivanju, trendovi ukazuju kako je evolucija digitalnih platformi postala jo\u0161 dinami\u010dnija, te je evidentno da izazovi opstaju. Sa usponom vje\u0161ta\u010dke inteligencije, bezbjednost prevazilazi tehni\u010dke okvire, te se te\u017ei\u0161te pomjera na polje emocionalne i pravne podr\u0161ke. Pojedinci moraju poznavati svoja prava, na\u010din prikupljanja digitalnih dokaza i pravne mehanizme za\u0161tite koji su im na raspolaganju. Odgovornost ne zavr\u0161ava pojedincem, ve\u0107 zahtijeva multisektorski pristup. To podrazumijeva: ranu \u0161kolsku prevenciju i akademsku edukaciju o digitalnom integritetu, uz sna\u017enu podr\u0161ku dr\u017eave, \u010diji je cilj redefinisati bezbjednost na internetu kao temeljno javno dobro koje pripada svima. Ovu argumenataciju potvr\u0111uje \u0160o\u0161ana Zubof u knjizi ,,Doba nadzornog kapitalizma\u201d, analiziraju\u0107i odnos tehnolo\u0161ke industrije i nadzornog kapitalizma, koji ljudsko iskustvo tuma\u010di kao: ,,besplatnu sirovinu za skrivene procese komercijalne prakse ekstrakcije, predvi\u0111anja i prodaje\u201d[15]<\/a>. Zloupotreba vje\u0161ta\u010dke inteligencije direktno ugro\u017eava privatnost, koja je su\u0161tinska za suverenitet potro\u0161a\u010da. Privatnost obuhvata ekonomske, psiholo\u0161ke i politi\u010dke razloge koje korisnici \u017eele zadr\u017eati za sebe, dok racionalni subjekt (homo economicus), odluku o njenoj za\u0161titi svodi na pragmati\u010dnu procjenu: da li je korist od usluge vrijedna rizika nadzora?[16]<\/a> Implementacija sadr\u017eaja kreiranih posredstvom vje\u0161ta\u010dke inteligencije nosi rizike od naru\u0161avanja \u0161irokog spektra osnovnih ljudskih prava, poput prava na privatnost, za\u0161titu podataka, dostojanstva li\u010dnosti, prava na nediskriminaciju, prava na ravnopravnost \u017eena i mu\u0161karaca, prava na slobodu izra\u017eavanja itd.[17]<\/a> Poznati slu\u010daj Facebook Cambrige Analytica, pokazao je kako ciljano plasiranje poluta\u010dnih ili neta\u010dnih informacija mo\u017ee potkopavati slobodu izra\u017eavanja i demokratsko u\u010de\u0161\u0107e gra\u0111ana.[18]<\/a> Ekvivalentna zakonitost manifestuje se i za pravosu\u0111e i javnu bezbjednost. Ukoliko administracija, sudovi, policija koriste algoritamske alate bez dovoljnog razumijevanja njihovih ograni\u010denja, raste opasnost od diskriminatornih ishoda. Chatbotovi (softver za automatizovanu komunikaciju) i deepfake (algoritamski kreiran neistinit video ili audio snimak koji uvjerljivo opona\u0161a realne osobe) sadr\u017eaji mogu simulirati autenti\u010dnost i time ote\u017eati razlikovanje \u010dinjenica od manipulacije, \u0161to direktno poga\u0111a pravo gra\u0111ana da formiraju stavove na osnovu pouzdanih informacija. [19]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje sporovedeno u Hrvatskoj, potvr\u0111uje jasnu opredjeljenost mladih ka regulaciji vje\u0161ta\u010dke inteligencije u akademskom okru\u017eenju. Vi\u0161e od polovine (67,14%) zala\u017ee se za uvo\u0111enje jasnih pravila i sankcija, prilikom kr\u0161enja primjene VI-ja u obrazovanju, ali i da je transparentnost prilikom kori\u0161\u0107enja VI-ja u studentskim radovima obavezna (50,71%). [20]<\/a> Rasprava o regulacije VI se \u010desto pogre\u0161no prikazuje kao izbor izme\u0111u progresa i sankcije. U stvarnosti, su\u0161tinsko pitanje je kako omogu\u0107iti napredak koji ne ugro\u017eava fundamentalna prava pojedinca. Kroz Al Act, Evropska unija je postavila model utemeljen na evaluaciji rizika, \u0161to implicira funkcionalnu zavisnost u kojoj su restriktivniji standardi uslovljeni ve\u0107im stepenom ugro\u017eenosti prava i bezbjednosti. [21]<\/a> Od posebnog zna\u010daja za mlade je \u0161to prethodno pomenuti model inicira i obaveze transparentnosti ograni\u010denja za neprihvatljive prakse i zahtjeve medijske pismenosti u oranizacijama koje primjenjuju rje\u0161enja nastala na takav na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Digitalna tranformacija je ve\u0107 promjenila na\u010din na koji mladi u\u010de, komuniciraju i sudjeluju u dru\u0161tvu, pa pitanje digitalnih prava vi\u0161e nije marginalno, ve\u0107 centralno pitanje demokratskog razvoja. Savremena literatura o upravljanju algoritamskih sistema pokazuje da klju\u010dni izazov nije  tehnolo\u0161ka efikasnost ve\u0107 o\u010duvanje me\u0111uljudskih odnosa. Kako algoritmi postaju sve superiorniji u simulaciji kognitivnih procesa i iskustava, neizbje\u017ena je rekonstrukcija tradicionalnih obrazaca ljudske afektivnosti i uspostavljanja emocionalne spone izme\u0111u \u010dovjeka i ma\u0161ine, koja name\u0107e pitanje odr\u017eivosti autenti\u010dnih socijalnih odnosa, \u010dime naru\u0161ava koheziju dru\u0161tevene matrice.[22]<\/a> Dok se generacije ,,uro\u0111enih digitalaca\u201c, svakoga dana suo\u010davaju sa ogromnim brojem informacija, osnovni izazov nije samo puko ovladavanje tehnolo\u0161kim alatima ve\u0107 o\u010duvanje kriti\u010dke svijesti. Pitanja o izvoru informacija i dugoro\u010dnim posljedicama digitalnih odluka, moraju postati esencijalni dio medijske pismenosti. Pandorina kutija je nepovratno otvorena, te nam realnost nala\u017ee da prihvatimo razvojni ciklus vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Teza sa po\u010detka rada, Jozefa F. Vajncekera<\/a>: \u201eNau\u010dno – tehni\u010dki progres ima dva lica: mo\u017ee da bude blagodet, ali i prokletstvo, i samo od \u010doveka zavisi kojim \u0107e pravcem krenuti\u201c, podsje\u0107a nas da je \u010dovjek jedini medijator izme\u0111u tehnolo\u0161kog trijumfa i ontolo\u0161ke katastrofe.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Esej je nagra\u0111en prvom nagradom <\/strong>u okviru Konkursa za najbolji studentski esej \u201eMladi u eri digitalnih prava i vje\u0161ta\u010dke inteligencije\u201c,<\/strong> koji je organizovala Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Konkurs je dio aktivnosti koje Alumni akademija sprovodi u okviru projekta \u201ePravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni \u0161tit\u201c, koji je podr\u017ean u okviru programa \u201eZa\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit (MDS)\u201d, koji sprovodi Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Crne Gore.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Literatura<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ani\u0107, N., Ani\u0107, P. (2020). National Security and the Future. Umjetna inteligencija kao segment strategije<\/em>, Vol. 21, No. 3.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Gasmi, G., Prlja, D. (2021). Zbornik radova Kopaoni\u010dke \u0161kole prirodnog prava \u2013 Slobodan Perovi\u0107. Ugro\u017eavanje ljudskih prava i ve\u0161ta\u010dka inteligencija<\/em>, pp. 323-336.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Ivankovi\u0107, J. (2025). CroDim : International Journal of Marketing Science. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju: stavovi mladih<\/em>, Vol .8 No. 1, 2025.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Kosanovi\u0107, N. (2022). Ekonomske ideje i praksa. Ve\u0161ta\u010dka inteligencija: kontrola podataka, tr\u017ei\u0161te i demokratija<\/em>, broj 45.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Lipovetcki, \u017d., Seroa, \u017d. (2013). Globalni ekran: Od filma do smratfona<\/em>. Beograd: Akademska knjiga.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Prensky, M. (2001). On the Horizont. Digital Natives, Digital Immigrants<\/em>, Vol. 9 No. 5, pp. 1-6.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Shneiderman, B. (2022). Human \u2013 Centered AI<\/em>, Oxford: Oxford University Press.<\/a><\/p>\n\n\n\n

\u0160imuni\u0107, R.V. (2020). Obrazovanje za poduzetni\u0161tvo – E4E : znanstveno stru\u010dni \u010dasopis o obrazovanju za poduzetni\u0161tvo. Nova generacija poduzetnika; Generacija Z<\/em>, Vol. 10 No. 1.<\/p>\n\n\n\n

Terkl, \u0160. (2020). Sami zajedno<\/em>, Beograd: Clio.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Vajdijanatan, S. (2018). Antidru\u0161tvene mre\u017ee<\/em>, Beograd: Clio.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Vuja\u010di\u0107, L. (2023). Homo ecranis<\/em>, Podgorica: GolbiPrint.<\/p>\n\n\n\n

Zubof, \u0160. (2020). Doba nadzornog kapitalizma<\/em>, Beograd: Clio. <\/a><\/p>\n\n\n\n

Internet izvori<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Europe Commission, (2024). AI Act<\/em>. Preuzeto sa: https:\/\/digital-strategy.ec.europa.eu\/en\/policies\/regulatory-framework-ai<\/a> (10.03.2026).<\/li>\n\n\n\n
  2. Europski parlament, (2023). Umjetna inteligencija: Prilike i prijetnje<\/em>. Preuzeto sa: <\/a>https:\/\/www.europarl.europa.eu\/topics\/hr\/article\/20200918STO87404\/umjetna-inteligencija-prilike-i-prijetnje<\/a> (09.03.2026).<\/li>\n\n\n\n
  3. Institut Damar, (2023). Kako gra\u0111ani\/ke Crne Gore percipiraju vje\u0161ta\u010dku inteligenciju<\/em>. Preuzeto sa: https:\/\/damar.co.me\/kako-gradjani-ke-crne-gore-percipiraju-vjestacku-inteligencij\/<\/a> (08.03.2026).<\/li>\n\n\n\n
  4. UNICEF, (2019). More than a third of young people in 30 countries report being a victim of online bullying<\/em>. Preuzeto sa: <\/a>https:\/\/www.unicef.org\/press-releases\/unicef-poll-more-third-young-people-30-countries-report-being-victim-online-bullying<\/a> (10.03.2026).<\/li>\n\n\n\n
  5. Vlada Crne Gore, (2025). Vlada usvojila Program za nauku i inovacije 2026-2030. <\/em>Preuzeto sa: https:\/\/www.gov.me\/clanak\/vlada-usvojila-program-za-nauku-i-inovacije-2026-2030<\/a> (08.03.2026).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \n\n\n\n

    [1]<\/a> Studentkinja druge godine master studija, Filozofskog fakulteta na univerzitetu Crne Gore, email adresa: ksenijap1102@gmail.com<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [2]<\/a> Prensky, M. (2001). On the Horizont. Digital Natives, Digital Immigrants, Vol. 9 No. 5, str. 1-6.<\/p>\n\n\n\n

    [3]<\/a> \u0160imuni\u0107, R.V. (2020). Obrazovanje za poduzetni\u0161tvo – E4E : znanstveno stru\u010dni \u010dasopis o obrazovanju za poduzetni\u0161tvo. Nova generacija poduzetnika; Generacija Z, Vol. 10 No. 1.<\/p>\n\n\n\n

    [4]<\/a> Vuja\u010di\u0107, L. (2023). Homo ecranis, Podgorica: GolbiPrint.<\/p>\n\n\n\n

    [5]<\/a> Lipovetcki, \u017d., Seroa, \u017d. (2013). Globalni ekran: Od filma do smartfona. Beograd: Akademska knjiga.<\/p>\n\n\n\n

    [6]<\/a> Europski parlament. (2023). Umjetna inteligencija: Prilike i prijetnje. Dostupno na: https:\/\/www.europarl.europa.eu\/topics\/hr\/article\/20200918STO87404\/umjetna-inteligencija-prilike-i-prijetnje<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [7]<\/a> Ivankovi\u0107, J. (2025). CroDim : International Journal of Marketing Science. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju: stavovi mladih, Vol .8 No. 1, 2025.<\/p>\n\n\n\n

    [8]<\/a> Poter, D\u017e. (2011), prema Vuja\u010di\u0107, L.(2023). Homo ecranis, Podgorica: Golbiprint. Str. 81.<\/p>\n\n\n\n

    [9]<\/a> Vi\u0161e informacija o programu za nauku i inovacije 2026-2030, dostupno na: https:\/\/www.gov.me\/clanak\/vlada-usvojila-program-za-nauku-i-inovacije-2026-2030<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [10]<\/a> Vajdijanatan, S. (2018). Antidru\u0161tvene mre\u017ee, Beograd: Clio. str. 214.<\/p>\n\n\n\n

    [11]<\/a> Terkl, \u0160. (2020). Sami zajedno, Beograd: Clio, str.13.<\/p>\n\n\n\n

    [12]<\/a> Vi\u0161e informacija dostupno na: : https:\/\/damar.co.me\/kako-gradjani-ke-crne-gore-percipiraju-vjestacku-inteligencij\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [13]<\/a> Shneiderman, B. (2022). Human \u2013 Centered AI, Oxford: Oxford University Press, str. 4.<\/p>\n\n\n\n

    [14]<\/a> Vi\u0161e informacija dostupno na: https:\/\/www.unicef.org\/press-releases\/unicef-poll-more-third-young-people-30-countries-report-being-victim-online-bullying<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [15]<\/a> Zubof, \u0160. (2020). Doba nadzornog kapitalizma, Beograd: Clio, str. 8.<\/p>\n\n\n\n

    [16]<\/a> Kosanovi\u0107, N. (2022). Ekonomske ideje i praksa. Ve\u0161ta\u010dka inteligencija: kontrola podataka, tr\u017ei\u0161te i demokratija, broj 45.<\/p>\n\n\n\n

    [17]<\/a> Gasmi, G., Prlja, D. (2021). Zbornik radova Kopaoni\u010dke \u0161kole prirodnog prava \u2013 Slobodan Perovi\u0107. Ugro\u017eavanje ljudskih prava i ve\u0161ta\u010dka inteligencija<\/a>, pp. 323-336.<\/p>\n\n\n\n

    [18]<\/a> Desierto, D. (2020), prema Gasmi, G., Prlja, D. (2021). Zbornik radova Kopaoni\u010dke \u0161kole prirodnog prava \u2013 Slobodan Perovi\u0107. Ugro\u017eavanje ljudskih prava i ve\u0161ta\u010dka inteligencija, str. 325.<\/p>\n\n\n\n

    [19]<\/a> Ibid., 326.<\/p>\n\n\n\n

    [20]<\/a> Ivankovi\u0107, J. (2025). CroDim : International Journal of Marketing Science. Primjena umjetne inteligencije u obrazovanju: stavovi mladih, Vol .8 No. 1, 2025., 71.<\/p>\n\n\n\n

    [21]<\/a> Vi\u0161e informacija dostupno na: https:\/\/digital-strategy.ec.europa.eu\/en\/policies\/regulatory-framework-ai<\/a><\/p>\n\n\n\n

    [22]<\/a> Ani\u0107, N., Ani\u0107, P. (2020). National Security and the Future. Umjetna inteligencija kao segment strategije, Vol. 21, No. 3.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    KSENIJA PERUNOVI\u0106[1] \u201eNau\u010dno – tehni\u010dki progres ima dva lica: mo\u017ee da bude blagodet, ali i prokletstvo, i samo od \u010doveka<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":3969,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[191],"tags":[179,187,193,201,203,196],"class_list":["post-3968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne","tag-alumni","tag-alumni-akademija","tag-digitalni-stit","tag-filozofski-fakultet","tag-najbolji-esej","tag-pravni-fakultet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3968"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3980,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3968\/revisions\/3980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}