{"id":3960,"date":"2026-04-27T10:39:46","date_gmt":"2026-04-27T10:39:46","guid":{"rendered":"https:\/\/alumnipf.me\/?p=3960"},"modified":"2026-05-26T08:49:22","modified_gmt":"2026-05-26T08:49:22","slug":"djeca-na-mrezama-drustvo-na-ispitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/djeca-na-mrezama-drustvo-na-ispitu\/","title":{"rendered":"Djeca na mre\u017eama, dru\u0161tvo na ispitu"},"content":{"rendered":"

pi\u0161e: mr Milana Rankovi\u0107<\/strong>, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, milana.t@ucg.ac.me<\/a><\/p>\n\n\n\n

Povezanost je jedna od osnovnih karakteristika modernog doba, a dru\u0161tvene mre\u017ee njen najvidljiviji i najuticajniji oblik, koji uti\u010de na na\u010din na koji mislimo, komuniciramo i stvaramo. Dru\u0161tvene mre\u017ee su inicijalno nastale u cilju povezivanja ljudi, komunikacije i informisanja, me\u0111utim, danas one predstavljaju prostor identiteta, samopotvr\u0111ivanja i dru\u0161tvenog anga\u017emana, kao i sredstvo za marketing i zaradu.<\/p>\n\n\n\n

U tom kontekstu, djeca i adolescenti, predstavljaju jednu od najosjetljivijih grupa, koja je istovremeno najprisutnija, a najmanje za\u0161ti\u0107ena u digitalnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n

Influenseri \u010desto predstavljaju idealizovanu sliku svog \u017eivota u zamjenu za lajkove i pa\u017enju koja im donosi novac. Posmatraju\u0107i takve sadr\u017eaje, djeca i adolescenti te\u017ee da \u017eive iste \u201esavr\u0161ene\u201c \u017eivote, oblikuju\u0107i svoje online prisustvo kroz pa\u017eljivo filtrirane sadr\u017eaje, poku\u0161avaju\u0107i da zadovolje nepisane standarde popularnosti i prihva\u0107enosti. Ne shvataju\u0107i da se u tom procesu gubi autenti\u010dnost i slika o tome \u0161ta oni stvarno \u017eele, a \u0161ta im je nametnuto. Gledaju\u0107i tu\u0111e \u017eivote, javlja se potreba da imaju isto: da posjete ista mjesta, \u201eprobaju isto par\u010de kola\u010da\u201c i da na\u010delno \u017eive po istom obrascu. Ukoliko se bilo koji od tih ideala ne ostvari, ili se ostvari tek djelimi\u010dno, po\u010dinju do\u017eivljavati sebe kao nedovoljno vrijedne i dobre.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111e, dru\u0161tvene mre\u017ee su prepune informacija, koje mogu biti neta\u010dne, nepouzdane ili neprimjerene, a kod djece nedostatak adekvatne selekcije i kontrole sadr\u017eaja, predstavlja dodatni problem, s obzirom na to da ona nemaju dovoljno razvijeno kriti\u010dko mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n

Poslovni modeli dru\u0161tvenih mre\u017ea se zasnivaju na sistemu ogla\u0161avanja, koji imaju za cilj da zadr\u017ee pa\u017enju i mogu izazvati zavisnost. Oni su prevashodno namijenjeni odraslim osobama, i nisu prilago\u0111eni djeci. Algoritmi dru\u0161tvenih mre\u017ea predla\u017eu sadr\u017eaj, prijatelje ili proizvode korisnicima na osnovu njihovih interesovanja i pona\u0161anja, favorizuju\u0107i sadr\u017eaj koji prikupi vi\u0161e lajkova, odnosno koji je pregledan vi\u0161e puta, bez obzira na kvalitet tog sadr\u017eaja. Posljedica toga je izlo\u017eenost dezinformacijama, manipulativnim sadr\u017eajima, ali i razli\u010ditim oblicima nasilja u online prostoru.<\/p>\n\n\n\n

Nedavne studije pokazuju da kori\u0161\u0107enje dru\u0161tvenih mre\u017ea mo\u017ee negativno uticati na dje\u010diji mozak, posebno na prefrontalni korteks zadu\u017een za samokontrolu i dono\u0161enje odluka, kao i izazvati probleme sa pa\u017enjom i koncentracijom. \u201eSkrolanje\u201c mo\u017ee izazvati zavisnost, a kratki videozapisi skratiti raspon pa\u017enje i time uticati na koncentraciju.<\/p>\n\n\n\n

Sve to mo\u017ee kod djece i mladih stvoriti pritisak koji vodi ka psihi\u010dkim problemima poput anksioznosti, niskog samopouzdanja i poreme\u0107ene slike o sebi. Tako\u0111e, odre\u0111ene studije su povezale dru\u0161tvene mre\u017ee sa depresijom i usamljeno\u0161\u0107u. Paradoksalno je da dru\u0161tvene mre\u017ee koje su nastale kako bi povezivale ljude, \u010desto stvaraju osje\u0107aj nedovoljnosti, izolacije i udaljavanja. Nikada u istoriji ljudi nijesu bili povezaniji, a me\u0111usobno otu\u0111eniji.<\/p>\n\n\n\n

Posebno zabrinjava zloupotreba digitalnih tehnologija kroz vr\u0161nja\u010dko nasilje (\u201ecyberbullying\u201c), govor mr\u017enje i naru\u0161avanje privatnosti. Ishodi mogu biti pora\u017eavaju\u0107i i ostaviti dugoro\u010dne psiholo\u0161ke i socijalne posljedice. Problem se dodatno produbljuje zbog nedostatka adekvatnih mehanizama za\u0161tite i sporog odgovora institucija.<\/p>\n\n\n\n

Sa druge strane, dru\u0161tvene mre\u017ee mogu se  koristiti za pristup obrazovnim sadr\u017eajima, razvoj kreativnih vje\u0161tina, aktivizam i promociju dru\u0161tveno va\u017enih tema \u2013 od mentalnog zdravlja do za\u0161tite \u017eivotne sredine. Ovi pozitivni primjeri pokazuju da je klju\u010d u na\u010dinu kori\u0161\u0107enja, a ne u samoj tehnologiji. Upravo zbog toga, cilj nije zabrana dru\u0161tvenih mre\u017ea, ve\u0107 razvoj odgovornog i savjesnog kori\u0161\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n

Regulacija pristupa djece dru\u0161tvenim mre\u017eama se sve \u010de\u0161\u0107e nalazi u fokusu politi\u010dkih i dru\u0161tvenih aktera.<\/p>\n\n\n\n

Dobar primjer predstavlja EU u kojoj se nastoji uspostaviti ravnote\u017ea izme\u0111u za\u0161tite djece i za\u0161tite digitalnih sloboda. Za razliku od nekih dr\u017eava svijeta (kao \u0161to su npr. Turska, Australija i Indonezija) u kojima je djeci zabranjena upotreba dru\u0161tvenih mre\u017ea, u EU jedinstveni zakon kojim bi se takve zabrane uvele ne postoji. Umjesto toga, u EU se ide ka pristupu koji kombinuje minimalni uzrast za upotrebu dru\u0161tvenih mre\u017ea (od 13 do 16 godina), obavezan roditeljski nadzor i aplikaciju za verifikaciju godina, koja ima za cilj da sprije\u010di djecu da la\u017eno prikazuju svoje godine prilikom registracije na dru\u0161tvene mre\u017ee. Ova aplikacija se postavlja uz pomo\u0107 paso\u0161a ili li\u010dne karte i omogu\u0107ava anonimnu potvrdu godina uz visoke standarde privatnosti, i time poma\u017ee roditeljima u za\u0161titi djece od kompanija koje ne po\u0161tuju njihova prava.<\/p>\n\n\n\n

Dobre prakse u za\u0161titi prava i sigurnosti djece na dru\u0161tvenim mre\u017eama obuhvataju sistemski pristup, koji podrazumijeva anga\u017eovanje roditelja, obrazovnih institucija, tehnolo\u0161kih kompanija, zakonodavca i \u0161ire zajednice. Roditelji, nastavnici i institucije moraju preuzeti aktivniju ulogu u razumijevanju digitalnog okru\u017eenja u kojem djeca i mladi borave, jer zabrana nije mjera, ve\u0107 je va\u017enije razvijati disciplinu, budu\u0107i da sloboda podrazumijeva odgovornost.<\/p>\n\n\n\n

Roditelji imaju klju\u010dnu ulogu da osiguraju da oni budu ti koji odgajaju svoju djecu, a ne dru\u0161tvene mre\u017ee. Potrebno je da to \u010dine uz otvorenu komunikaciju i postavljanje jasnih granica, uz kontrolu i nadzor pona\u0161anja svoje djece, kako u stvarnom svijetu, tako i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Obrazovni sistem ima klju\u010dnu ulogu u edukaciji djece. Potrebno je u \u0161kolske kurikulume integrisati programe digitalne pismenosti, u okviru kojih bi se kontinuirano upozoravalo na problem prekomjerne upotrebe digitalnih ure\u0111aja, koji mo\u017ee izazvati zavisnost (ba\u0161 kao i psihoaktivne supstance) i koji uti\u010de na pa\u017enju, kvalitet sna i sposobnost koncentracije. Nastavnici su du\u017eni da kod djece razvijaju zdrave radne navike i da aktivno promovi\u0161u zdrave stilove \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno s tim, tehnolo\u0161ke kompanije snose odgovornost da unaprijede transparentnost i sigurnosne mehanizme svojih platformi, kao i da razviju i integri\u0161u alate za provjeru godina kojim bi se osiguralo da djeci bude dostupan samo sadr\u017eaj koji je prilago\u0111en njihovom uzrastu i kojim bi se onemogu\u0107ila zloupotreba.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava i institucije imaju zadatak da omogu\u0107e ostvarivanje digitalnih sloboda, pri \u010demu se prioritet uvijek treba dati za\u0161titi djece i njihovom najboljem interesu.<\/p>\n\n\n\n

Na osnovu navedenog, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je prisustvo djece na dru\u0161tvenim mre\u017eama pitanje za dru\u0161tvo u cjelini. Na\u010din na koji odgovorimo na pitanja na ispitu digitalnog doba odredi\u0107e ne samo kvalitet online prostora, ve\u0107 i budu\u0107nost generacija koje u njemu odrastaju.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Autorski tekst je nastao u okviru projekta \u201cPravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni \u0161tit\u201d, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, a koji je podr\u017ean kroz program \u201eZa\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit (MDS)\u201d, koji sprovodi Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj ovog teksta isklju\u010diva je odgovornost Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove CGO-a, SHARE-a, AMU-a, Evropske unije ili Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
<\/em><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

pi\u0161e: mr Milana Rankovi\u0107, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, milana.t@ucg.ac.me Povezanost je jedna od osnovnih karakteristika<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":3961,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[191],"tags":[179,187,193,199,196],"class_list":["post-3960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne","tag-alumni","tag-alumni-akademija","tag-digitalni-stit","tag-mreze","tag-pravni-fakultet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3960"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3960\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4010,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3960\/revisions\/4010"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}