{"id":3931,"date":"2026-04-07T11:45:59","date_gmt":"2026-04-07T11:45:59","guid":{"rendered":"https:\/\/alumnipf.me\/?p=3931"},"modified":"2026-04-07T12:22:02","modified_gmt":"2026-04-07T12:22:02","slug":"zastita-prava-i-promocija-digitalnog-gradanstva-crnogorski-digitalni-stit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/zastita-prava-i-promocija-digitalnog-gradanstva-crnogorski-digitalni-stit\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Prof. dr Dra\u017een Cerovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Redovni professor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore<\/em><\/p>\n\n\n\n

Uloga digitalne transformacije u savremenom dru\u0161tvu i potreba za odgovornim digitalnim pona\u0161anjem je va\u017ena tema koja se ti\u010de svakog od nas u dana\u0161njem svijetu. Digitalna transformacija predstavlja duboku promjenu u na\u010dinima na koje ljudi, organizacije i institucije funkcioni\u0161u zahvaljuju\u0107i tehnologiji.  Upravo stoga, odgovorno digitalno pona\u0161anje postaje klju\u010dna vje\u0161tina 21. vijeka. Svaki na\u0161 digitalni trag ostavlja posljedice \u2013 od komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama do dijeljenja sadr\u017eaja. Sve ono \u0161to na Internetu dijelimo mo\u017ee uticati na tu\u0111e mi\u0161ljenje, emocije i \u010dak pona\u0161anje. Svijest o tome \u0161ta dijelimo o sebi i drugima, postaje nu\u017ena. Digitalni podaci su trajni i \u010desto van na\u0161e kontrole nakon \u0161to se jednom objave. Lo\u0161i digitalni obrasci pona\u0161anja (slabe lozinke, otvaranje sumnjivih linkova) mogu ugroziti ne samo nas ve\u0107 i cijelu mre\u017eu kojoj pripadamo. Kako AI postaje sve prisutniji, pitanja o pravi\u010dnosti, transparentnosti i odgovornosti postaju hitna. Ova pitanja se u sada\u0161njem trenutku, sagledavaju iz razli\u010ditih uglova, pa tako tehnolo\u0161ki optimisti isti\u010du da digitalna transformacija donosi vi\u0161e koristi nego \u0161tete i da se problemi mogu rije\u0161iti daljim tehnolo\u0161kim napretkom. Kriti\u010dari upozoravaju da brza digitalizacija prethodi razvoju eti\u010dkih okvira i da dru\u0161tvo nije spremno za ove promjene. Oni sa pragmati\u010dnim pristupom predla\u017eu balans, smatraju\u0107i da treba prihvatiti tehnologiju, uz svjesno upravljanje rizicima kroz edukaciju, regulativu i li\u010dnu odgovornost. Kako god gledali na pomenutu problematiku, trebamo znati da digitalna transformacija nije samo tehnolo\u0161ki proces \u2013 ona je dru\u0161tvena promjena koja zahtijeva kolektivnu odgovornost. Odgovorno digitalno pona\u0161anje nije ograni\u010denje, ve\u0107 osnova za odr\u017eivu digitalnu budu\u0107nost gdje tehnologija slu\u017ei ljudima, a ne obrnuto.<\/p>\n\n\n\n

Digitalno gra\u0111anstvo i digitalna prava predstavljaju temelj moderne digitalne zajednice. Ovo su koncepti koji oblikuju ono kako posmatramo na\u0161u ulogu i prava u digitalnom prostoru. Digitalno gra\u0111anstvo ozna\u010dava pripadnost globalnoj digitalnoj zajednici i podrazumijeva aktivno, odgovorno i eti\u010dko u\u010de\u0161\u0107e u digitalnom okru\u017eenju. To nije samo tehni\u010dka sposobnost kori\u0161tenja tehnologije, nego u sebi inkorporira i elemente kao \u0161to su digitalna pismenost, digitalno u\u010de\u0161\u0107e u smislu aktivnog doprinosa digitalnim zajednicama, digitalnu odgovornost u smislu svijesti o uticaju sopstvenih digitalnih akcija, digitalnu inkluzivnost, u smislu po\u0161tovanja razli\u010ditosti i pristupa\u010dnosti digitalnih tehnologija svima. Sa druge strane, digitalna prava su pro\u0161irenje osnovnih ljudskih prava u digitalnom prostoru. Ona uklju\u010duju: pravo na pristup, pravo na privatnost, pravo na slobodu izra\u017eavanja, pravo na sigurnost, pravo na digitalno obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n

Kako je Internet globalan, ali su zakoni nacionalni, nastaju pravni konflikti i izazovi u za\u0161titi prava. Sa druge strane, dr\u017eave \u010desto tra\u017ee pristup podacima radi bezbjednosti, \u0161to mo\u017ee naru\u0161iti privatnost pojedinaca. Postavljaju se i eti\u010dka pitanja, tipa: gdje je granica izme\u0111u slobode govora i sadr\u017eaja koji mo\u017ee nanijeti \u0161tetu? Ogromne dileme nastaju i u kontekstu odnosa izme\u0111u javnog interesa i privatnog kapitala ogromnih tehnolo\u0161kih kompanija. Sve ta pitanja i mnoge druge dileme, poku\u0161avaju se rije\u0161iti pravnom regulativom. Na tom putu, najdalje je odmakla EU sa svojom pravnom regulativom, po\u010dev od GDPR-a, pa do novog evropskog AI Act-a, za razliku od SAD, u kojim npr.  nema jedinstvenog zakona za AI, ve\u0107 se radi kombinacijom federalnih i dr\u017eavnih propisa, standarda i smjernica. Sa druge strane, Kina ima vrlo striktan zakonodavni i kontrolni okvir, sa fokusom na politi\u010dku i dru\u0161tvenu kontrolu. U smislu izrade pravne regulative, postoje najmanje tri razli\u010dita pristupa. Liberalni pristup nagla\u0161ava minimalnu intervenciju dr\u017eave i maksimalnu slobodu pojedinca u digitalnom prostoru. Regulatorni pristup zagovara ja\u010du dr\u017eavnu kontrolu i propise za za\u0161titu korisnika. Multistakeholder<\/em> model predla\u017ee saradnju vlada, kompanija, civilnog dru\u0161tva i korisnika u kreiranju politika.<\/p>\n\n\n\n

Digitalna prava u Crnoj Gori se uglavnom temelje na za\u0161titi podataka li\u010dnosti, pristupu informacijama od javnog zna\u010daja, slobodi izra\u017eavanja i medijskog djelovanja, sigurnosti komunikacija i telekomunikacija. Sve ove oblasti prati adekvatna zakonska regulative, razvrstana na pojedina\u010dne zakone, koji, na\u017ealost jo\u0161 uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri uskla\u0111eni sa najnovijim propisima u EU. U tom smislu, neophodno je intenzivirati zakonodavnu inicijativu, baziraju\u0107i se na nekoliko osnovnih principa, prilikom uskla\u0111ivanja crnogorskih zakona sa propisima EU. U prvom redu, to su principi transparentnosti i informisanosti \u2013 korisnici moraju znati kako se njihovi podaci koriste, zatim za\u0161tita privatnosti \u2013 obrada podataka o gra\u0111anima mora biti zakonita i proporcionalna. Princip prava na pristup informacijama \u2013 elektronski sistemi moraju omogu\u0107iti jednostavan pristup svim zainteresovanim gra\u0111anima. Princip slobode izra\u017eavanja online \u2013 po\u0161tovanje zakonskih ograni\u010denja (kleveta, govor mr\u017enje). Pogotovo je od zna\u010daja princip sigurnosti komunikacija \u2013 obavezna je za\u0161tita mre\u017ea i podataka od neovla\u0161tenog pristupa.<\/p>\n\n\n\n

Uloge gra\u0111ana, obrazovanja i NVO sektora u ja\u010danju digitalne kulture su velike. Gra\u0111ani su prva i osnovna linija digitalne kulture, jer njihovo pona\u0161anje oblikuje sigurnost, etiku i kvalitet digitalnog okru\u017eenja. Njihove klju\u010dne uloge su: odgovorno kori\u0161\u0107enje interneta i digitalnih tehnologija, za\u0161tita li\u010dnih podataka, u\u010de\u0161\u0107e u digitalnoj demokratiji i samostalno usavr\u0161avanje digitalnih vje\u0161tina. Gra\u0111ani koji razumiju digitalna prava i rizike, smanjuju ranjivost sistema i podi\u017eu eti\u010dki standard digitalnog dru\u0161tva. Obrazovni sistem, sa svoje strane je stub odr\u017eive digitalne kulture, jer formira digitalnu pismenost od ranog uzrasta. Njegova klju\u010dna uloga na ovom planu je da integri\u0161e  digitalnu pismenost u nastavni plan. Ovaj sistem tako\u0111e treba vr\u0161iti obuku nastavnika i sprovoditi edukativne programe. Kroz prakti\u010dne vje\u017ebe i projekte, sistem obrazovanja  pove\u0107ava kriti\u010dku svjesnost, smanjuje digitalnu neinformisanost i podr\u017eava eti\u010dke standarde u online pona\u0161anju. Nevladine organizacije imaju ulogu katalizatora u odnosima izme\u0111u gra\u0111ana, institucija i obrazovnog sistema. Njihovi primarni zadaci na ovom planu u edukacija i podizanje svijesti, javno zastupanje korisnih ideja i razvoj politika, kao i podr\u0161ka ranjivim grupama. One svoje rezultate javno saop\u0161tavaju kroz razli\u010dita istra\u017eivanja i publikacije, koje \u0161iru zajednicu informi\u0161u o ovoj izrazito va\u017enoj oblasti. NVO sektor pove\u0107ava socijalnu odgovornost, podsti\u010de participativnu kulturu i vr\u0161i kontrolu nad implementacijom digitalnih prava.<\/p>\n\n\n\n

I ako termin iz naslova \u201eCrnogorski digitalni \u0161tit\u201c, mogu\u0107e zvu\u010di pomalo pretenciozno, jer za ozbiljan digitalni \u0161tit, potrebno je puno vi\u0161e od proklamacija u jednom nedovoljno ure\u0111enom sistemu, kakav je crnogorski, valja se podsjetiti stare izreke da: put od hiljadu milja po\u010dinje prvim korakom\u201c (ili prvim koracima). U tom smislu, cilj ovog teksta je da uka\u017ee na mogu\u0107e pravce djelovanja kojima se sistem digitalne sigurnosti u Crnoj Gori, ali i u bilo kojoj drugoj dr\u017eavi mo\u017ee i mora podi\u0107i na jedan optimalan nivo.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Autorski tekst je nastao u okviru projekta “Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni \u0161tit”, koji realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, a koji je podr\u017ean kroz program \u201eZa\u0161tita prava i promocija digitalnog gra\u0111anstva: Crnogorski digitalni \u0161tit (MDS)\u201d, koji sprovodi Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa SHARE fondacijom, u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.<\/em>
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Prof. dr Dra\u017een Cerovi\u0107 Redovni professor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Uloga digitalne transformacije u savremenom dru\u0161tvu i potreba<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":3932,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[191],"tags":[193,194,192],"class_list":["post-3931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne","tag-digitalni-stit","tag-digitalno-gradanstvo","tag-drazen-cerovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3931"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3936,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3931\/revisions\/3936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/alumnipf.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}